Povijest knjižnice

          Kad bismo o knjižnici Gornjogradske gimnazije, naveli samo podatke o smještaju, inventaru, opremi i broju knjiga i korisnika, možda bismo zadovoljili zanimanje površnog čitatelja, ali bi onaj znatiželjni nastavio postavljanjemmnogih pitanja, koja bi se konačno svela na ona poznata novinarska: Tko? Gdje? Kada? Kako? Zašto?

           Poznata je činjenica da je 1606. godine u Zagrebu osnovana manja kuća isusovačkog reda, koja je 1611. prozvana kolegijem. U katalogu kolegijskog osoblja za 1612./13. naveden je po prvi put „praefectus bibliothecae“ čime je spomenuto postojanje knjižnice. Današnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica čuva iz tog doba četiri knjige koje zapisom na naslovnoj strani svjedoče o pripadanju knjižnici koja time postaje izvorištem same Nacionalne i sveučilišne knjižnice. 

          Tijekom godina knjižnica je rasla nabavljanjem djela klasičnih pisaca, povijesnih djela, djela iz prirodnih znanosti, rječnika. Kako do polovine 18. stoljeća u Zagrebu nije bilo knjižare, knjige su nabavljene iz stranih zemalja, ponajviše iz Graza. Poznato je da su i darovatelji odigrali značajnu ulogu u popunjavanju knjižnog fonda.

            Gdje je knjižnica smještena? Čini se da je bila predviđena već u nacrtima iz 1641. godine. Knjige su bile smještene u ormarima ili na policama do stropa jer se spominju i ljestve. Spominje se u 18. stoljeću i stol, pa izgleda da je knjižnica bila i radni prostor. Katalozi su vjerojatno i postojali, a knjižnica je u ranijim vremenima imala neku vrstu abecednog inventara, što je uvjetovalo smještaj knjiga po policama. Podrobniji podaci o smještaju knjiga nalaze se u inventaru iz 1773. godine, u kojem je oko 6000 knjiga razvrstano u 14 stručnih skupina, kao i Libri prihibiti i Libri miscellanei hinc inde sparsim jacentes.

           Uvezivanjem knjiga nije se zadovoljavalo samo visok estetski kriterij, nego i produljio život knjiga do današnjih dana učinivši ih tako svjedocima kontinuiteta znanstvene misli i čvrsto postavljenog promišljanja o odgoju i obrazovanju. Žigovi starih izdanja koja brižno čuvamo govore o Ženskom liceju u Zagrebu u devetnaestom stoljeću. Neka izdanja samim time što se nalaze na policama naše knjižnice govore učenicima o potrebi i svrsi očuvanja kulturne tradicije. Pa čak i ako ih ponekad samo površno prolistaju, njihova slika ostat će pohranjena kao sjajni model razmišljanja i ponašanja, jer nas same riječi ne mogu svemu naučiti. 

            Radeći u ovoj zgradi mi danas nastojimo biti „dostojni drevne prisege kojom se zakleše oni gospari…“ jer parafrazirajući velikog Borgesa

Nitko nije škola, ali svi smo ona.

Neka gori u mojim grudima, i u vašim, stalno,

Ovaj čisti zagonetni plamen.“.

Knjižnica se nalazi na prvom katu u zapadnom krilu zgrade, a zauzima prostor od 67m2. Knjižnični fond sadrži 12 077 jedinica građe. Sadržaj fonda u skladu je sa standardima o knjižničnoj građi za školske knjižnice. Dio fonda odnosi se na referentnu zbirku (enciklopedije, rječnike, leksikone…) čija građa se ne posuđuje izvan prostora knjižnice. Dio fonda čini i AV građa (CD-i, DVD-i…). Zbirka periodike broji 6 naslova stručnih i popularno-znanstvenih časopisa, koji se nabavljaju putem pretplate. Prostor za korisnike ima 10 radnih mjesta, s time da su korisnicima na raspolaganju dva računala s pristupom internetu. 

Knjižnica, kao izvor informacija i znanja, svojim se cjelokupnim radom uklapa u odgojno-obrazovni rad škole i svaka djelatnost knjižnice sastavni je dio obrazovnog procesa.

Knjige su gomilano blago svijeta, dostojno nasljeđe generacija i naroda” 

(Thoreau)

Već 1617. godine su kupljene knjige za 50 zlatnika.