Pokušajte zamisliti ured u kojem sjedi od 10 do 15 milijardi namještenika – tri do četiri puta više nego što danas ima ljudi na Zemlji – i u kojem svi telefoniraju. Na svakom je radnom mjestu postavljena telefonska centrala, koja omogućuje da se u djelićima sekunde uspostavi veza s vanjskim svijetom ili drugim odjelima ureda. Ta ogromna uprava nije nikakvo strašilo budućnosti – takav golemi ured već danas svatko od nas ima u svojoj glavi. Tom usporedbom s uredom poslužio se londonski anatom J. Z. Young kako bi barem donekle objasnio nezamislivu zamršenost čovječjeg mozga. (Lausch, 1979.)

Taj je davni citat potaknuo projekt MozgaLica u našoj školi. Promišljajući o toj davnini i današnjoj zamršenosti, može se zaključiti da se promijenilo sve i ništa. O kakvim se promjenama radi zorno su prikazali i predstavili nastavnice i nastavnici različitih nastavnih predmeta u radionicama koje su osmislili sa svojim učenicima za Dan škole. Projektna nastava i provedeni projektni koraci bavili su se različitim licima mozga. Tako je mozak, tijekom osmišljavanja i predstavljanja aktivnosti, prošao poduku i proučavanje s fizičke, biološke, psihičke, povijesne, matematičke i filozofske strane. Osim toga, mozak se promatrao i s mentalnog, svjetovnog i duhovnog, likovnog i jezičnog aspekta, a nezaobilazna je bila i problematika stvarne i umjetne inteligencije. Pritom, najveća je vrijednost projekta u stvaranju drukčijeg poučavanja i učenja. Ostvarili smo cilj međupredmetne korelacije i suradnje, učili smo iz različitih izvora, analogno i s pomoću informacijske tehnologije, koristili smo se različitim oblicima rada, različitim metodama i tehnikama, učili smo o temi, ali i o sebi. Rezultate i neke nove aktivnosti predstavili smo za Dan škole, a popratila ih je Magdalena Oštarjaš iz 4. f te donosi njihov pregled u nastavku. 

Želimo li i dalje ovako prenositi i usvajati znanja i vještine, unositi promjene u centralu s početka članka? Nadam se da je odgovor potvrdan. 

Bojana Bačan, prof.

AI IN EDUCATION AND MENTAL HEALTH (ENGLESKI JEZIK)

Proučavali smo temu Brain Food te saznali sve o dobroj hrani za mozak i zdravim grickalicama.  Osmišljavali smo i rješavali rebuse, mozgalice i pitalice na engleskom jeziku, učili smo o umjetnoj inteligenciji i kako se njome služiti u nastavi. Slušali smo o tome Kako tijelo zna koliko je sati (prof. Bačan i Liović). Veliku smo pažnju posvetili mentalnom zdravlju. Za obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja (World Mental Health Day) 10. listopada pripremali smo se istražujući o najčešćim poremećajima koji utječu na mentalno zdravlje i u vezi s time izradili plakate, usmeno ih predstavili i postavili izložbu (prof. Licitar). Istraživali smo ovu temu i na satovima Etike (prof. Limanović Kurnik). 

Jeste li ikad čitajući knjigu pomislili: Pa ovaj je lik baš lud? Maturanti su čitali ulomke djela The Bell Jar S. Plath, We Were Liars E. Lockhart, The Picture of Dorian Gray O. Wildea i The Black Cat E. A. Poea te pokušali proniknuti u njihovu motivaciju i razloge njihove mentalne nestabilnosti. Razgovarali smo i o tome zašto na pitanje How are you? svi najčešće odgovaramo isto te kako se zaista osjećamo (prof. Mandić).

MOZAK KROZ POVIJEST (POVIJEST + LATINSKI JEZIK)

Učili smo i razgovarali o temi Mozak kroz povijest, točnije o anatomiji mozga, razvoju znanja o mozgu tijekom povijesti, poznatim povijesnim osobama s mentalnim poremećajima, genijalcima. Uspoređivali smo ljudski mozak i mozak AI-a te rješavali zagonetke i pitalice. Pritom smo izrađivali prezentacije, zidne i digitalne plakate i postere, stvarali crteže i kvizove (prof. Juršić).

FILOZOFI O MOZGU, MOZAK I ADHD (FILOZOFIJA, FILOZOFIJA + SOCIOLOGIJA)

Maturanti su na nastavi Filozofije učili i izrađivali plakate o Descartesovu dualizmu (duhovnoj i materijalnoj supstanciji), Nagelovu djelu Kako je to biti šišmiš? (problem svijesti) te raspravili o pitanju je li mozak samo meso kao i ostali organi pročitavši Bissonovu djelo Napravljeni su od mesa (prof. Mrnarević).

U korelaciji sa Sociologijom, pripremili smo intervju s Axelom Adamom Dubravčićem, učenikom 4. c, koji je podijelio svoja iskustva života uz ADHD. Donosimo dio iz intervjua: Misli znaju biti jako glasne, znaju biti i tihe, ali generalno, da – često su jako glasne i često imam problema sa spavanjem. Jednostavno razmišljam i ne mora se ništa konkretno dogoditi. Mislim da nikad nisam imao trenutak gdje mi je glava bila prazna. Intervju u cijelosti možete pročitati na internetskoj stranici Gornjogradske gimnazije. (prof. Mrnarević i Čoko).

UTJECAJ HORMONA NA MOZAK (FIZIKA + KEMIJA + BIOLOGIJA)

Slušali smo predavanje o temi Utjecaj hormona na mozak te ponovili građu mozga, njegovu ulogu i način prenošenja informacija neurotransmiterima. Pažnju smo posvetili hormonima sreće (dopamin, serotonin, endorfin, oksitocin) i njihovu učinku na organizam. Istaknuli smo da je važno znati utjecati na njihovu pravilnu izmjenu jer je rezultat toga zdraviji, vedriji i odmorniji organizam (prof. Jutriša, Klarin, Pavličić i Topić).

ZABAVNA MATEMATIKA (MATEMATIKA)

Za naše maturante prije državne mature osmislili smo Memorijske igrice ili tzv. Brain gym. Prezentirali smo metode povećanja uspjeha na ispitima raznim motorno-senzornim aktivnostima, rješavali smo kriptograme i Einsteinovu zagonetku, stvarali labirinte, crtali objema rukama. Osim toga, učili smo kako upravljati vremenom i stresom te smo se upoznali s ispitnim situacijama i vrstama pitanja koja nas očekuju na državnoj maturi (prof. Markoja).

A za naše prvaše – matematičke igre. Natjecali smo se i dobro zabavili, a primjenjivali smo matematička pravila iz teorije brojeva, logike i geometrije. Matematičkim trikovima i forama tražili smo gdje su se sakrile jednadžbe s beskonačno mnogo rješenja, pogađali datume rođenja i zamišljeni broj, računali smo napamet bez upotrebe kalkulatora. Odigrali smo i ekipni matematički pikado, matematički Crni Petar i Tangram. Na kraju smo osmislili plakat o matematičkim mozgalicama i dokazali da matematika može biti zabavna (prof. Macan).

KAKO DRUŠTVENA NEJEDNAKOST UTJEČE NA MOZAK (SOCIOLOGIJA)

Na početku predavanja Kako društvena nejednakost utječe na mozak razgovarali smo o dječjem mozgu zato što je upravo kod djece utvrđen najizraženiji utjecaj društvene nejednakosti na mozak. Ukratko su predstavljeni pojmovi socioekonomskog statusa i utjecaja na mozak, a potom i rezultati istraživanja o tome kako društvena nejednakost doista utječe na mozak. Proučavali smo plakat o uzrocima i posljedicama društvene nejednakosti te rješavali kviz o samoj temi (prof. Čoko).

SVE SE VRTI OKO MOZGA (PSIHOLOGIJA)

Osmislili smo i izradili plakate s ciljem popularizacije znanosti te osvještavanja pojedinih dijelova i funkcija mozga na ljudsko ponašanje i doživljaje. Proučavali smo teme I mozak može pogriješiti (percepcija i poremećaji percepcije), Sherlock Holmes i Mr. Spock (prefrontalni režnjevi, inteligencija, planiranje), Društvene mreže i mozak (kako društvene mreže mogu promijeniti naš mozak), Muški vs. ženski mozak – mitovi i istina (spolne razlike u građi i funkciji moga), Kad hormoni preplave mozak (povezanost hormona i mozga te njihov utjecaj na ponašanje i psihičke procese), Što je to plasticitet mozga te Građa mozga. Osim toga, pri obilježavanju Tjedna mozga izrađivali smo i interaktivne igre te razgovarali o tome kako sačuvati zdravlje mozga (prof. Lovreković).

SVJEDOČANSTVO NEVENKE CURIĆ (VJERONAUK)

Gledali smo dokumentarni film Svjedočanstvo Nevenke Curić o majci koja je u prometnoj nesreći izgubila sina Ivana i nakon toga pala u tešku depresiju. Međutim, uz pomoć obitelji i prijatelja vratila se Bogu i u vjeri prihvatila svoj životni teret. Postala je čvršća i bolja osoba te je počela pomagati mnogima s istim životnim tragedijama. Razgovarali smo o onome što smo čuli i vidjeli. Suosjećali smo sa životnom pričom gđe Curić i shvatili da nema tako teške situacije u našem životu koja se ne može prihvatiti i nositi u vjeri. Radom u paru prisjetili smo se svojih teških životnih događaja i razmislili o tome tko nam je tada najviše pomogao. Na kraju smo osvijestili da mozak pamti sve ono što nam se događa, bilo lijepo ili ružno, ali da je potrebno te informacije pohraniti u sebi promišljajući ih u vjeri (s. Ljubica Jozić).

DRUŠTVENE IGRE KAO VJEŽBA ZA MOZAK

Odavno je poznato da društvene igre ne služe samo zabavi. Riječ je o izvrsnoj vježbi za mozak, kako za djecu i mlade, tako i za starije. Društvene igre stimuliraju područja mozga odgovorna za složene misli i pamćenje, potiču vježbu osnovnih kognitivnih vještina kao što su rješavanje problema i donošenje odluka. Sve to potvrdili smo više puta tijekom nastavne godine i složili se kako bi dani ili večeri društvenih igara trebali postati tradicijom u našoj školi (prof. Jelinčić, Štivčević, Miličević, Jakelić).

KAKO ČITANJE MIJENJA NAŠ MOZAK?

U tjednu prije obilježavanja Dana škole dr. sc. Anita Peti Stantić u sklopu ovog projekta održala je predavanje za učenike i nastavnike na temu Kako čitanje mijenja naš mozak? (knjižničarka Brigić)

Magdalena Oštarjaš, 4. f