Kada je rođen u Tovarniku u petak  13. lipnja 1873. kažu da je babica rekla njegovoj majci: „Ovaj vaš mali bit će veliki čovjek, njegovo će ime mnogi spominjati, ali mnogo će i trpjeti.“  Kada je imao dvije godine, odselio se s roditeljima u Zagreb pa je znao reći da je Bunjevac podrijetlom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem. Neimaština i potucanje od nemila do nedraga dali su pečat životu tog stalnog emigranta, boema i beskućnika koji je obilazio München, Ženevu, Pariz i Beograd družeći se s mnogim poznatim osobama književnog svijeta. U Zagrebu, gradu svoga djetinjstva i velike ljubavi
ispisao je svoje najljepše stranice. Bio je u stalnoj borbi s okoštalim strukturama svoga vremena. Ovako o A. G. Matošu piše L. Bencik. 

Mi smo ga, radeći izložbu o Matošu, doživjeli na svoj način. Učenici koji pohađaju fakultativnu nastavu Književne baštine pod vodstvom prof.    Škrlac te učenici prof. Jurišić u okviru nastave povijesti, napravili su izbor pjesama i proznih ulomaka, fotografija i slika, a svoj izbor prezentirali 14. prosinca u prostorijama 15. gimnazije.

Bernardica Škrlac, prof.