
ZLATAROVO ZLATO
- 8. prosinca 2021.
- Uncategorized
U predvorju škole postavljena je izložba posvećena 150. obljetnici objavljivanja prvog hrvatskog povijesnog romana Zlatarovo zlato. O samoj izložbi progovorili su autori, prof. Filip Ščuric i knjižničarka Zrinka Brigić:
“Proteklih mjeseci učenici povijesne grupe Gornjogradske gimnazije, s prof. Filipom Ščuricem i knjižničarkom Zrinkom Brigić, otkrivali su okolnosti nastanka prvog hrvatskog povijesnog romana Zlatarovo zlato. Najprije smo upoznali lik i djelo samog autora Augusta Šenoe te otkrili puno zanimljivosti o njemu, posebno prilikom posjeta Kući Šenoa. Posebno nam je zanimljivo to što je i on bio učenik gimnazije na Gornjem gradu te promatrao Zagreb iz slične perspektive kao i mi nekada, no bitna razlika je da je u Šenoino doba Zagreb izgledao potpuno drugačije. Zajedničkim istraživanjem otkrili smo da je izgled trgova i ulica bitno promijenjen. Prolistali smo i časopis Vijenac u kojemu je u nastavcima objavljeno Zlatarovo zlato i prepoznali smo važnost tog časopisa u povijesti hrvatske kulture, književnosti i jezika. Kako Zlatarovo zlato više nije na popisu obvezne lektire, čitali smo ga zajedno u školskoj knjižnici, a neki su potražili i stripove i slikovnice koji na svoj originalan način pričaju istu priču – priču o Zagrebu i njegovim stanovnicima, ali i priču o ljubavnom paru Dore i Pavla koji se s pravom proglašavaju hrvatskim Romeom i Julijom. Htjeli smo vidjeti i ostale poznate ljubavne parove koji se, osim Romea i Julije, pojavljuju u svjetskoj književnosti, pa smo proučavali klasike, ali i naišli smo na neke nove likove koji su bliži i zanimljiviji današnjim tinejdžerima. Susreli smo se i pozabavili s najpoznatijim svjetskim povijesnim romanima. Sve što smo radili možete vidjeti na ovoj izložbi. Posebno smo ponosni na Doru Malinarić (2. a) i Dinu Ajanovića (1. a ) koji su izradili strip te na Emu Capek Hering (2. d) i Teu Kelemen (4. b) čije likovne radove također možete vidjeti na izložbi. U izradi plakata pomagale su i učenice 3. f razreda: Tara Dobrostal, Nika Broz i Petra Ivković. Posebno zahvaljujemo prof. Jasni Baketa koja je sa svojom grupom Obrnuta kemija istražila zlato i zlatarski obrt, o čemu možete pročitati na izložbi. Hvala i prof. Tajani Lovreković koja je sa svojom psihologijskom grupom napravila psihološki profil Grge Čokolina i Augusta Šenoe te napravila kratko istraživanje o preferencijama različitih vrsta romana i time obogatila cijelu izložbu. Pomagala nam je i prof. Martina Vukić, ali i mnogi drugi svojim savjetima i sugestijama. Hvala svima!
Od objavljivanja ovog romana prošlo je 150 godina! Mnoge generacije stasale su uz njegove likove i upijale ljubav prema Zagrebu i domovini koju je Šenoa utkao među retke ove priče. I mi želimo baštiniti ovo kulturno bogatstvo, učiti iz njega i prenositi ga budućim naraštajima.”



